Sarajevo, 7. decembar/prosinac 2018. – Mala i srednja preduzeća (SME) su
ključni generator ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine i prema procjeni
Odjela za poslovanje sa privredom ProCredit Bank koja je lider u poslovanju sa
malim i srednjim preduzećima u BiH, tako će ostati i u narednom periodu. Rast
industrijske proizvodnje, kao i trend povećanja pokrivenosti uvoza izvozom,
2017. godine 61,47%, 2018. godine 62,42%[1],
pokazuje da naša ekonomija izražava znakove povećanja konkurentnosti na
globalnom tržištu u odnosu na ranije periode.
Posebno zanimljiv
primjer rasta SME sektora je drvna
industrija koja je u devet mjeseci 2018. godine ostvarila izvoz u iznosu od
1.032.053.589 KM, što je za 6,9% više nego u istom periodu lani. Pri tome je
izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio 56,7%, a izvoz
namještaja i montažne drvene gradnje 43,3%, što je povoljniji odnos sa aspekta
izvoza finalnih proizvoda od drveta nego prošle godine<![if !supportFootnotes]>[2]<![endif]>.
U okviru redovnog
poslovanja sa SME i posebnih analiza koje se vrše, ProCredit primjećuje
nekoliko dodatnih ključnih indikatora.
Primjetno je povećanje formalizovanosti biznisa i poslovanja, kao i rast investicija u SME sektoru. Budući da partneri na inozemnim
tržištima zahtijevaju ispunjavanje određenih EU standarda poslovanja, domaći
poslodavci ulažu značajne resurse kako bi ispunili minimalne kriterije što
dovodi do formalizacije biznisa, boljeg uređenja odnosa radnik – poslodavac,
unaprjeđenja proizvodnih procesa, te urednog izmirenja poreskih obaveza. Budući da su ova preduzeća sve
formalizovanija kako bi se uskladili sa zahtjevima kupaca i regulatora, država
također profitira u vidu povećanih prihoda od poreza i doprinosa. Dodatno,
bitno je napomenuti da izvozno orijentisane kompanije dosta investiraju kako bi
finalni proizvod koji se izvozi bio uz moderne tehnologije usklađen sa strogim
EU kriterijima, a istovremeno kako bi i naše kompanije bile konkurentne na ino
– tržištima.
SME sektor u BiH učestvuje u GDP-u sa preko 60%. Inče, ove kompanije učestvuju u BDP-u EU sa preko
60%, a BiH također prati taj trend. Učešće u broju zaposlenih SME-a u EU je preko 65%, dok je taj omjer u
BiH 60%. U posljednje vrijeme primjetan je porast plata uposlenih u SME
sektoru, na što dijelom utiču migraciona kretanja, jer je kvalitetna radna
snaga svugdje cijenjena i plaćena adekvatno. S druge strane, rast obima poslovanja
i veći profiti koji se ostvaruju prvenstveno na inozemnim tržištima daju
mogućnost poslodavcima da povećaju plate. Osim toga, stabilna finansijska
podrška banaka pogoduje lakšem pristupu fondovima. Bankarsko tržište u BiH je
segmentirano i jako konkurentno. S tim u vezi postoji kvalitetna finansijska
podrška za kvalitetne firme i projekte.
U ProCredti Bank su uvjereni da bi u
cilju još jačeg zamaha u razvojnom ciklusu koji bilježi SME sektor u BiH,
trebalo dodatno unaprijediti nekoliko elemenata koji utiču na poslovanje.
Na poslovanje u SME sektoru utiče komplikovan oblik društveno – političkog
uređenja. Ovdje se izdvajaju: više
nivoa vlasti, nedostatak strategije za SME poslovanje na nivou države, različit
pristup prema SME-ovima od jedne do druge lokalne zajednice, različiti nameti,
itd. Tu su zatim i spor sistem donošenja odluka, te previše birokratije. Sve
ovo usporava dalji razvoj biznisa.
Nepovoljna pozicija BiH na listi «Doing business». Ocijenjeno je da se BiH nalazi na 86.
mjestu kada je u pitanju lakoća obavljanja biznisa. Sve zemlje regije su
faktički ispred nas uključujući Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Sloveniju, Srbiju
i Hrvatsku. Doprinosi
na plaće su izuzetno visoki, a njihovo smanjenje bi bilo opcija za povećanje
neto plate, smanjenje nezaposlenosti i rada na crno. Bosna i Hercegovina je,
prema visini doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67
posto na mjesečnom nivou, jedan od rekordera u svijetu kada je riječ o ovim
zakonskim rješenjima. To je potvrdila i analiza međunarodne revizorske kuće
KPMG prije nekoliko godina, što itekako utiče na cjelokupnu ekonomiju jedne
države, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na
konkurentnost bh. radnika u svijetu.
Neefikasan sudski sistem u kontekstu zaštite imovine i kapitala. Neefikasnost sudstva u smislu sporog
rješavanja naplate potraživanja, te pružanja pravne sigurnosti u poslovanju i u
zaštiti imovinskih prava nerijetko su razlogom zaustavljanja ili usporavanja
poslovnih aktivnosti, i jedan od ključnih razloga nepovoljne investicijske
klime i prema domaćim i prema stranim investitorima.
Neadekvatan školski sistem koji nije prilagođen potrebama SME sektora. Masovno se produciraju
kadrovi koji ne odgovaraju potrebama tržišta rada. «Imamo klijente koji se
suočavaju sa poteškoćama u nalaženju adekvatnog kadra. Zato bi dualni sistem
školovanja mogao biti alternativa koja omogućuje da učenici i studenti prilikom
školovanja pored teorijskog stiču i praktično znanje».
Start up nije adekvatno prepoznat od strane države niti finansijskih institucija.
«Država ne nudi adekvatnu podršku biznisima koji tek trebaju da se etabliraju.
Nema savjetovanja, povoljnih fondova za one koji tek započinju biznis. Također,
ni bankarski sektor nije adekvatno prepoznao start up-e i zadržao je poprilično
konzervativan pristup, obzirom na povećane rizike finansiranja ovakvih firmi. Banke uglavnom finasiranja baziraju
na historijskim finansijskim rezultatima poslovanja nerijetko zanemarujući
projekcije, inovacije i sl, kaže se između ostalog u analizi ProCredit Bank.
Prema predviđanju ProCredit Bank udio SME u GDP-u se neće značajno
mijenjati u odnosu na trenutno stanje tim prije što smo skoro na prosjeku EU,
ali sa puno manje SME kompanija po glavi stanovnika. Nove kompanije mogu napraviti
razliku ali tek u nekom srednjoročnom periodu. Prema analizama SME kompanija
koje je ova banka radila u periodu 2008-2017, primjetna su tri trenda: iz
godine u godinu raste broj SME kompanija mada usporenijim tempom, zatim
kompanije koje su „preživjele“ od 2008. na ovamo bilježe konstantan rast
profita i kapitala, i na koncu primjetno je da SME kompanije postaju veće jer
su prevazišle dječije bolesti i sada su fokusirane na rast i razvoj.
S obzirom na okolnosti, očekujemo rast broja SME kompanija. Ukupan
dosadašnji rast broja SME kompanija za period 2008-2017 je 38%. Naša su
očekivanja da će se ovaj rast mada usporeno, ali ipak nastaviti, tako da je
naša procjena da bi u 2019. godini trebalo očekivati 3% više SME kompanija u
odnosu na ovu godinu.
ProCredit Bank je lider u poslovanju sa malim i srednjim preduzećima u
Bosni i Hercegovini, sa najvećom zastupljenošću SME sektora u
portfoliju banke, a svaka šesta SME kompanija u BiH posluje sa ProCredit, što
čini 16% tržišta. Gotovo 99% svih transakcija ovih preduzeća obavljaju se
elektronski, što je kriterij koji SME klijente banke već čini dijelom EU. Banka
ne naplaćuje prilive iz inostranstva, aktivno podržava izvoz, a veliku prednost
poslovanju SME kompanija koje nemaju dovoljno kolaterala i ostalima daju
garantni fondovi ProCredit u čemu je ova banka također lider na tržištu Bosne i
Hercegovine.
O
ProCredit Bank BiH
ProCredit
Bank je bila prva međunarodna banka koja je došla u, tada već ratom razorenu,
Bosnu i Hercegovinu čija se privreda dosta teško oporavljala. Bila je to 1997.
godina i ProCredit grupacija je vidjela mogućnost razvoja te je poslala svoje
eksperte koji su analizirajući tadašnje tržište ponudili rješenje u vidu
finansiranja malih privrednika. Tokom godina banka se specijalizirala za mala i
srednja preduzeća, koja su ujedno i stvarni generator razvoja privrede,
koja posluju regularno, blagovremeno izmiruju svoje obaveze, zapošljavaju nove
radnike, unapređuju kvalitet života zajednice, izvoze itd. Danas sa ProCredit
Bank posluju jake, stabilne i prepoznatljive bh kompanije. ProCredit Bank već
godinama čini iznimne napore da upravo njima omogući pristup neophodnim
sredstvima za unapređenje poslovanja, pa tako danas našim klijentima nudimo
pristup kreditnim linijama sa dosta nižim kamatnim stopama te garantnim
linijama koje značajno reduciraju zahtjeve za kolateralnom pokrivenošću.Već
duži period banka nudi finansiranje kroz kreditne/garantne linije Europske
unije, Svjetske banke i USAID-a.Također, s ciljem poticanja izvoza domaćim
privrednicima ProCredit Bank nudi najbolje cijene međunarodnog platnog prometa
gdje se posebno izdvaja plaćanje prema sestrinskim bankama iz ProCredit
grupacije, 2.5 eura po transakciji. ProCredit Bank BiH je dio ProCredit
grupacije sa sjedištem u Frankfurtu, Njemačka. Banka je u apsolutnom vlasništvu
ProCredit Holdinga, majčinske kompanije ProCredit grupacije. Dioničari ProCredit
Holdinga uključuju strateške investitore, Zeitinger Invest i ProCredit Staff
Invest te renomirana imena poput fondacije DOEN, KfW i IFC (dio grupacije
Svjetske banke). Više na www.procreditbank.ba.
<![if !supportFootnotes]>
<![endif]>
<![if !supportFootnotes]>[1]<![endif]> Podatak Agencije za
statistiku FBiH
<![if !supportFootnotes]>[2]<![endif]> Podaci Agencije za statistiku FBiH